Rezultati
06/2023: Testovi 2021.-2023.: Rezultati praćenja klijanja
Nastavljamo analizirati podatke iz pilot ispitivanja 2021.-2023.! SVeukupno 18 sudionika iz 7 različitih zemalja (na područjima od 100 do 1400 m nadmorske visine) posijalo je sjeme 13 provenijencija Abies spp. i 10 provenijencija Fagus spp. Sudionici su pratili klijanje, fenologiju i preživljenje tijekom vegetacijske sezone 2022.godine. Promatranja se nastavljaju 2023. godine i analizirat će se nakon završetka ove vegetacijske sezone.
Abies alba i Abies nordmanniana
Fagus sylvatica i Fagus orientalis
Ovdje možete vidjeti sažetak uspjeha i tempa klijanja u klimatskim komorama (na WSL-u) i u mikro-vrtovima koje prate šumari u različitim zemljama. Odlučili smo prikazati kumulativni postotak proklijalog sjemena kao funkciju stupanj dana rasta ili GDD (growing degree day), što je mjera akumulacije topline. Dapače, da bi sjemenke proklijale i razvile se u zdrave sadnice, moraju biti izložene hladnoći tijekom zime (hlađenje), a zatim toplini i vlazi tijekom vegetacije. GDD pokazuje koliko je topline akumulirano od kada je srednja dnevna temperatura dosegla 5°C. Korištenje GDD-a, umjesto datuma, nije samo biološki značajno, već nam omogućuje i usporedbu razvoja klijanaca u različitim okruženjima. Crte označavaju izvedbu različitih provenijencija, a točke označavaju kada su izvršena promatranja.
Redovita promatranja su dragocjena i neophodna. Uspjeh i razvoj različitih provenijencija u različitim uvjetima može se razumjeti samo redovitim monitoringom! Zahvaljujemo svim našim sudionicima na izdvojenom vremenu i radu! Također potičemo buduće sudionike da promatraju čak i kada je stopa klijanja niska jer nam ti podaci mogu pomoći da identificiramo ograničavajuće uvjete za razvoj sadnica.
Klijavost na terenu može biti jednako visoka kao i u klimatskim komorama! Primjerice, jela s Korzike i bukva s Massif Armoricaina pokazale su podjednako visoku klijavost u komori i na terenu, a bukva iz Slovenije i jela iz Rumunjske imale su veću klijavost na terenu u odnosu na klima komoru.
07/2022: Procjena stope klijanja: nastavak eksperimenta u klimatskim komorama s novim provenijencijama
Naš student Mert Celik nastavio je eksperiment u klimatskim komorama koji je započeo Johannes Alt (ispod pronađite rezultate iz travnja 2022.) i završio testiranje svih provenijencija korištenih u testovima provenijencija u razdoblju 2021.-2023. To uključuje provenijencije Abies alba, Abies nordmanniana, Fagus sylvatica i Fagus orientalis.
Koristeći isti ciklus tame i svjetla (16 h mraka, 8 h svjetla), ovaj put eksperiment je trajao 16 tjedana s ciljem da se utvrdi jesu li stope klijanja dosegle vrhunac. Prvih devet tjedana je temperatura održavana na 5-15oC, a do kraja pokusa povećana je na 10-20oC. Za sve vrste i provenijencije, stope klijanja su dosegle vrhunac za 80 do 85 dana nakon početka pokusa.
Nakon donošenja zaključka, Mert je kombinirao rezultate prvog i drugog eksperimenta i pokazao da se stope klijanja vrsta iz roda Abies kreću između 9% i 65% sa srednjom stopom klijavosti od 33%. Kavkaska jela (Abies nordmanniana) nadmašila je sve provenijencije obične jele sa stopom klijavosti od 65%. U rodu Fagus, orijentalna bukva iz iranskih planina Alborz postigla je najveću klijavost od 72%. U svim provenijencijama, stope klijavosti kretale su se između 0% i 72%, s prosječnom stopom od 29%. Sjemenke bukve iz Rumunjske (JI Karpati) i Švicarske (Salenstein) tijekom pokusa uopće nisu proklijale.
Ovi rezultati djelomično odražavaju rezultate s terena u mikro-vrtovima (provjerite preliminarne rezultate u odjeljku ispod!).
Krivulje klijanja obične i kavkaske jele (gornji grafikon) te obične i orijentalne bukve (donji grafikon) dobivene iz podataka o klijavosti; točkaste linije prikazuju tretman vlažnim postupkom, pune linije tretman suhim postupkom.
06/2022: Rezultati praćenja klijanja
Ovisno o odabranoj varijabli, možete istražiti:
postotak sjemenki koje su proklijale u svim vrtovima ("Micro-garden")
broj proklijalih sjemenki za svaku pojedinu fazu toka klijanja ("Germination stage")
postotak proklijalih sjemenki u svakoj provenijenciji ("Provenances-Abies" or "Provenances-Fagus")
razvoj postotka proklijalih sjemenki u svakom vrtu ("Evolution-Abies" or "Evolution"Fagus")
broj proklijalih sjemenka za svaku provenijenciju i u svakom vrtu ("Heatmap-Abies" or "Heatmap-Fagus")
04/2022: Procjena stope klijanja pomoću pokusa u klimatskoj komori
Magistarski rad Johannes Alta
Dio provenijencija sjemena korištenih u pokusima 2021.-2023. testiran je u našoj klimatskoj komori na WSL-u od strane master studenta Johannesa Alta. Cilj istraživanja bio je procijeniti stopu klijanja provenijencija u različitim uvjetima vodnog režima - suhom i vlažnom. Testiranje klijavosti provedeno je u klimatskoj komori korištenjem ciklusa od 16 sati noću i osam sati danju na 5 – 15°C tijekom osam tjedana i 10 – 20°C tijekom dodatna dva tjedna.
Obična bukva dostigla je srednju klijavost od 38,2% (u rasponu 29% od 59% ovisno o provenijenciji) dok je kod obične jele iznosila 25.4% (9% do 39%). Različiti vodni režimi nisu značajno utjecali na klijavost. Ipak, za obje vrste otkriven je značajan utjecaj provenijencije na stopu klijanja, što ukazuje da nisu sva podrijetla jednako prikladna za ispitane uvjete.
Trenutno je u tijeku drugi pokus klijanja s ostalim provenijencijama. Kombinirani rezultati svih provenijencija pružit će solidnu osnovu za usporedbu s klijanjem u mikro-vrtovima. To će nam pomoći da prikupimo informacije o prikladnosti različitih provenijencija i njihovom potencijalu za potpomognutu migraciju!
Krivulje klijanja dobivene iz podataka o klijavosti za običnu jelu (A) i običnu bukvu (C); točkasta linija označava viši temperaturni ciklus (10-20°C); puna linija definira kraj eksperimenta; 72. dan jednak je apsolutnoj stopi klijanja
11/2021.: Ljetna testiranja 2021.
Prva testiranja projekta MyGardenOfTrees!
Entuzijastični građani i nevladine organizacije iz Škotske, Francuske, Italije, Švicarske i Mađarske pomogli su nam da razvijemo različite korake projekta. Zajedno smo testirali prvu verziju eksperimentalnog dizajna, a posebice učinak grabežljivaca sjemena - glodavaca (koristeći mrežaste kaveze) i kompetitivnih vrsta (koristeći listove za spriječavanje širenja korova).
S obzirom da kompetitivne vrste nisu imale gotovo nikakav utjecaj, miševi i puževi iskristalizirali su se kao glavni problem. Stoga smo kreirali novu vrstu štitnika sjemena koju smo koristili za sljedeća ispitivanja.
Uključivanje građana u znanstveni rad prekrasan je način istraživanja koji koristi i znanstvenoj zajednici i javnosti. Zahvaljujući našim ranim sudionicima, mogli smo proći kroz različite korake angažmana i rada s građanima i pripremiti nas za veliko sudjelovanje u sljedećim istraživanjima!