Rezultati
Srpanj 2022.
Procjena stope klijanja: nastavak eksperimenta u klimatskim komorama s novim provenijencijama
Naš student Mert Celik nastavio je eksperiment u klimatskim komorama koji je započeo Johannes Alt (ispod pronađite rezultate iz travnja 2022.) i završio testiranje svih provenijencija korištenih u testovima provenijencija u razdoblju 2021.-2023. To uključuje provenijencije Abies alba, Abies nordmanniana, Fagus sylvatica i Fagus orientalis.
Koristeći isti ciklus tame i svjetla (16 h mraka, 8 h svjetla), ovaj put eksperiment je trajao 16 tjedana s ciljem da se utvrdi jesu li stope klijanja dosegle vrhunac. Prvih devet tjedana je temperatura održavana na 5-15oC, a do kraja pokusa povećana je na 10-20oC. Za sve vrste i provenijencije, stope klijanja su dosegle vrhunac za 80 do 85 dana nakon početka pokusa.
Nakon donošenja zaključka, Mert je kombinirao rezultate prvog i drugog eksperimenta i pokazao da se stope klijanja vrsta iz roda Abies kreću između 9% i 65% sa srednjom stopom klijavosti od 33%. Kavkaska jela (Abies nordmanniana) nadmašila je sve provenijencije obične jele sa stopom klijavosti od 65%. U rodu Fagus, orijentalna bukva iz iranskih planina Alborz postigla je najveću klijavost od 72%. U svim provenijencijama, stope klijavosti kretale su se između 0% i 72%, s prosječnom stopom od 29%. Sjemenke bukve iz Rumunjske (JI Karpati) i Švicarske (Salenstein) tijekom pokusa uopće nisu proklijale.
Ovi rezultati djelomično odražavaju rezultate s terena u mikro-vrtovima (provjerite preliminarne rezultate u odjeljku ispod!).
Krivulje klijanja obične i kavkaske jele (gornji grafikon) te obične i orijentalne bukve (donji grafikon) dobivene iz podataka o klijavosti; točkaste linije prikazuju tretman vlažnim postupkom, pune linije tretman suhim postupkom.
Lipanj 2022.
Rezultati praćenja klijanja
Ovisno o odabranoj varijabli, možete istražiti:
postotak sjemenki koje su proklijale u svim vrtovima ("Micro-garden")
broj proklijalih sjemenki za svaku pojedinu fazu toka klijanja ("Germination stage")
postotak proklijalih sjemenki u svakoj provenijenciji ("Provenances-Abies" or "Provenances-Fagus")
razvoj postotka proklijalih sjemenki u svakom vrtu ("Evolution-Abies" or "Evolution"Fagus")
broj proklijalih sjemenka za svaku provenijenciju i u svakom vrtu ("Heatmap-Abies" or "Heatmap-Fagus")
Travanj 2022.
Procjena stope klijanja pomoću pokusa u klimatskoj komori
Magistarski rad Johannes Alta
Dio provenijencija sjemena korištenih u pokusima 2021.-2023. testiran je u našoj klimatskoj komori na WSL-u od strane master studenta Johannesa Alta. Cilj istraživanja bio je procijeniti stopu klijanja provenijencija u različitim uvjetima vodnog režima - suhom i vlažnom. Testiranje klijavosti provedeno je u klimatskoj komori korištenjem ciklusa od 16 sati noću i osam sati danju na 5 – 15°C tijekom osam tjedana i 10 – 20°C tijekom dodatna dva tjedna.
Obična bukva dostigla je srednju klijavost od 38,2% (u rasponu 29% od 59% ovisno o provenijenciji) dok je kod obične jele iznosila 25.4% (9% do 39%). Različiti vodni režimi nisu značajno utjecali na klijavost. Ipak, za obje vrste otkriven je značajan utjecaj provenijencije na stopu klijanja, što ukazuje da nisu sva podrijetla jednako prikladna za ispitane uvjete.
Trenutno je u tijeku drugi pokus klijanja s ostalim provenijencijama. Kombinirani rezultati svih provenijencija pružit će solidnu osnovu za usporedbu s klijanjem u mikro-vrtovima. To će nam pomoći da prikupimo informacije o prikladnosti različitih provenijencija i njihovom potencijalu za potpomognutu migraciju!
Krivulje klijanja dobivene iz podataka o klijavosti za običnu jelu (A) i običnu bukvu (C); točkasta linija označava viši temperaturni ciklus (10-20°C); puna linija definira kraj eksperimenta; 72. dan jednak je apsolutnoj stopi klijanja
Studeni 2021.
Ljetna testiranja 2021.
Prva testiranja projekta MyGardenOfTrees!
Entuzijastični građani i nevladine organizacije iz Škotske, Francuske, Italije, Švicarske i Mađarske pomogli su nam da razvijemo različite korake projekta. Zajedno smo testirali prvu verziju eksperimentalnog dizajna, a posebice učinak grabežljivaca sjemena - glodavaca (koristeći mrežaste kaveze) i kompetitivnih vrsta (koristeći listove za spriječavanje širenja korova).
S obzirom da kompetitivne vrste nisu imale gotovo nikakav utjecaj, miševi i puževi iskristalizirali su se kao glavni problem. Stoga smo kreirali novu vrstu štitnika sjemena koju smo koristili za sljedeća ispitivanja.
Uključivanje građana u znanstveni rad prekrasan je način istraživanja koji koristi i znanstvenoj zajednici i javnosti. Zahvaljujući našim ranim sudionicima, mogli smo proći kroz različite korake angažmana i rada s građanima i pripremiti nas za veliko sudjelovanje u sljedećim istraživanjima!